14 ožu Važnost tjelesne aktivnosti u prevenciji i liječenju kardiovaskularnih bolesti
U organizaciji Udruge „Naš život“ Petrinja u Petrinjskoj kući zdravlja održana je još jedna u nizu edukativnih radionica koje održavaju u sklopu programa „Zdravlje u lokalnoj zajednici“. Ovaj put tema je bila „Važnost tjelesne aktivnosti u prevenciji i liječenju kardiovaskularnih bolesti“. „Radionicu održavamo u sklopu programa „Zdravlje u lokalnoj zajednici“koji financira Ministarstvo zdravstva, a partneri na projektu su nam Grad Petrinja i Neuropsihijatrijska bolnica „Dr. Ivan Barbot“ iz Popovače. To je jedna u nizu radionica i ove godine završavamo taj trogodišnji program koji financira Ministarstvo. Nadamo se i produžetku ovog programa kroz koji nastojimo što više raditi na prevenciji i edukaciji. Jako sam zadovoljna odazivom građana“, rekla je Rada Vlak, predsjednica Udruge „Naš život“.
Predavanje na temu „Važnost tjelesne aktivnosti u prevenciji i liječenju kardiovaskularnih bolesti“održala je Iva Marijašević, prvostupnica sestrinstva. Upozorila je kako su kardiovaskularne bolesti, odnosno bolesti srca i krvnih žila, u današnjem modernom svijetu, vodeći uzrok smrti u cijelom svijetu.
„Očekuje se da će ovim tempom do 2030. godine broj umrlih od ovih bolesti porasti sa sadašnjih 17,5 milijuna na čak 23 milijuna. Hrvatska je na samom vrhu ljestvice smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Statistike pokazuju da je kod nas 2016. godine čak 23.190 osoba umrlo od posljedica ovih bolesti, odnosno 45 posto od ukupnog broja umrlih“.
Dobra vijest je da prevencijom u kojoj vrlo važnu ulogu ima i tjelesna aktivnost možemo tu negativnu statistiku bitno smanjiti. Na neke čimbenike poput dobi i genetike ne možemo utjecati, ali na niz drugih možemo. „Čimbenici na koje možemo utjecati po pitanju ovih bolesti su hipertenzija, hiperlipidemija, odnosno povišene razine masnoće u krvi, pušenje, pretilost, čak i ne mora biti pretilost – može biti samo povećana tjelesna masa, nepravilna prehrana, dijabetes i tjelesna neaktivnost. Danas upravo govorimo o tjelesnoj neaktivnosti, odnosno poželjnoj tjelesnoj aktivnosti. Dolazi nam sve ljepše vrijeme i ovime želimo ukazati na prevenciju ovih bolesti i na važnost tjelesne aktivnosti. Želimo potaknuti ljude da se maknu od sedentarnog načina života na koji smo se svi navikli i zapravo želim poručiti da je pravilnom prevencijom moguće reducirati kardiovaskularne bolesti koje obuhvaćaju i moždane inzulte i srčane bolesti za gotovo 50 posto. Znači, polovica prijevremenih smrti i onesposobljenja koja su posljedica kardiovaskularnih bolesti mogli bi se smanjiti ili čak potpuno izbjeći“, kaže Marijašević.
Kao primjer zemlje koja ima dobar zdravstveni sustav i veliku pozornost posvećuje prevenciji, navela je Finsku.
„Oni su visoko podigli razinu samoodgovornosti pojedinca. Dakle, pojedinac mora shvatiti da je sam odgovoran za svoje zdravlje.“
Kod nas je međutim još uvijek uvriježeno da o zdravlju počinjemo brinuti tek kada je ono narušeno i kada je za primarnu prevenciju već kasno. „Mi ćemo danas govoriti i o sekundarnoj prevenciji. Naime, kod osoba koje su već doživjele i preživjele moždani ili srčani udar slijede liječenje i rehabilitacija. Zanimljivo je da je kod tih osoba, u tom trenutku kad su već doživjele takvo nešto, veći postotak uspješnosti u toj sekundarnoj prevenciji, dakle kad preveniramo daljnje komplikacije i ponavljanje ishoda – tu možemo nešto postići. Žalosno je međutim da pojedinac mora doći do te razine da mu se nešto dogodi, da ga nešto „strefi“, pa da se tek onda trgne. Onda se odjednom može sve – i prestati pušiti i prestati nezdravo jesti i više se kretati. Ja još jednom napominjem da puno ove loše statistike možemo smanjiti već primarnom prevencijom. Zato i ovim putem molim ljude da se bave tjelesnom aktivnošću, da izađu van, da šeću i stariji i mlađi, svi kompletno. Bavite se tjelesnom aktivnošću, plešite, smijte se, uživajte u životu, jer tako možemo doprinijeti i sprečavanju i kardiovaskularnih bolesti“.
Nažalost, kako smo navikli živjeti pretežno sjedilačkim načinom života, čini se kako nam je sve teže pokrenuti se i redovno se baviti nekom tjelesnom aktivnošću. Nedostatak vremena najčešći nam je izgovor.
„Mnoge osobe kao razlog zašto se ne bave tjelesnom aktivnošću navode da je jedino intenzivna fizička aktivnost učinkovita. Drugi pak smatraju da su dovoljne aktivnosti kao što kućanski poslovi ili rad u vrtu. To jesu aktivnosti i to je dobro, ali to nije ona poželjna aktivnost koja je dobra za naše srce. Time samo opterećujemo kralježnicu. Naravno da i to moramo napraviti, ali ne možemo to računati kao nekakvu tjelesnu aktivnost kojom smo se intenzivno bavili. Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije, kad govorimo o zdravim osobama je trideset minuta umjerene tjelovježbe pet dana u tjednu, a nekakve intenzivnije vježbe možemo raditi dvadeset minuta tri puta tjedno. Ono što bi bilo najbolje je nekakva kombinacija svega toga. Naravno, postoje one izlike, „pa nemam trideset minuta u danu, nemam ni dvadeset minuta tri puta tjedno“, ali može se i kombinirati. Vi možete tri puta tijekom dana napraviti kratke vježbice po deset minuta i za to stvarno mislim da ima vremena. Ujutro kad ustanete vježbajte deset minuta, a onda još nekad popodne kad dođete s posla i prije spavanja. Nećete ni osjetiti, a napravit ćete veliku korist za svoj organizam“, poručila je Marijašević.
