21 kol U Petrinjskoj kući zdravlja održana edukativna radionica „Rizični faktori kardiovaskularnih bolesti“
„Rizični faktori kardiovaskularnih bolesti“naziv je edukativne radionice koju je u sklopu programa „Zdravlje u lokalnoj zajednici“ u Petrinjskoj kući zdravlja ovog utorka organizirala Udruga „Naš život“ Petrinja. „Drago mi je da smo se uspjeli okupiti, jer znamo da je ljetno vrijeme i da ljudi baš i nema, ali evo u sklopu programa „Zdravlje u lokalnoj zajednici“koji financira Ministarstvo zdravstva, a mi provodimo u partnerstvu s Gradom Petrinja i Neuropsihijatrijskom bolnicom „Dr. Ivan Barbot“ Popovača, organizirali smo još jednu u nizu edukativnih radionica. Naziv ove radionice je „Rizični faktori kardiovaskularnih bolesti“, a naš današnji predavač je doktorica Željka Mikulić. Ona je specijalist nefrolog. Doktorica Mikulić je kod nas već održala jednu radionicu i sa zadovoljstvom smo je ponovno pozvali. Nadam se da će biti poučno, tim više što nas prate ove velike vrućine i dobro je ljude podsjetiti koji su to faktori koji utječu na kardiovaskularne bolesti“, rekla je koordinatorica volontera u udruzi „Naš život“, Nikolina Markulin Vučak. Liječnica Željka Mikulić, internist nefrolog na Odjelu dijalize i Odjelu nefrologije sisačke Opće bolnice „Dr. Ivo Pedišić“ na pristupačan, svima razumljiv način, podsjetila je na dvije grupe rizičnih faktora kardiovaskularnih bolesti – one na koje ne možemo i one na koje možemo utjecati. „Drago mi je što već drugi put ovdje mogu održati ovakvo edukativno predavanje za širu javnost. Današnje predavanje nije temeljeno na nekim posebnim smjernicama, već na nekim općim preporukama koje mi stalno ponavljamo našim pacijentima na redovitim pregledima, ali i za opću populaciju nije od viška ponoviti one neke opće mjere o kojima ćemo govoriti u smislu sprječavanja najčešćih bolesti srca i krvnih žila. Naglasak je dakako na bolestima poput srčanog infarkta i cerebrovaskularnog inzulta, koje zahvaćaju najveći dio naše opće populacije i dovode do invalidnosti. Ti pacijenti su oni koji najčešće traže pomoć u našoj zdravstvenoj zaštiti, bilo primarnoj, bilo sekundarnoj ili tercijarnoj i zauzimaju velik dio našeg sustava. Nećemo govori o lijekovima, govorit ćemo o faktorima na koje možemo i na koje ne možemo utjecati. Faktori na koje ne možemo utjecati su primjerice dob, spol i genetski faktori. Dakako, tu su i oni na koje možemo utjecati, poput pušenja, tjelesne aktivnosti i debljine, ali kod kojih još uvijek teže dopiremo do ljudi i njihove svijesti da bi o tim faktorima rizika trebali povesti više računa“, kazala je Mikulić. Kardiovaskularne bolesti pogoršavaju kvalitetu života, mogu prouzročiti invalidnost, skraćuju očekivanu duljinu života i u konačnici, ekonomski slabe naciju, upozorila je liječnica koja je istaknula nekoliko mjera koje za zdravlje svog krvožilnog sustava možemo poduzeti sami.
„Budite aktivni. Prestanite pušiti i zaštitite se od duhanskog dima. Zdravije se hranite. Održavajte primjerenu tjelesnu težinu. Procijenite svoj rizik. Redovito uzimajte propisane lijekove“, savjetovala je Mikulić, obrazloživši svaku od spomenutih mjera.
Posebnu važnost u današnje vrijeme pretežno sjedilačkog načina života ima kretanje. Ne moraju to biti iscrpljujući treninzi, kaže liječnica. Već 15 do 20 minuta žustrijeg hoda dnevno može pozitivno djelovati na naš kardiovaskularni sustav.
„Svakodnevno šetajte. Barem u našoj Petrinji imate lijepe šetnice uz Petrinjčicu i Kupu gdje to možete činiti“, poručila je.
Na naš krvožilni sustav djeluju i visoke temperature koje nas prate i ovih dana. Uživajući u sunčanju i kupanju na Kupi ili radeći nešto u vrtu ili dvorištu, mnogi „zaborave“, odnosno zanemare savjete liječnika o tome kako bi se trebalo ponašati na velikim vrućinama. „Najčešća preporuka je za kronične bolesnike, djecu i starije osobe. Unatoč tome ta populacija i dalje – ne većina, ali dio njih – ne drži se tih mjera. Istina, ne možemo se zatvoriti u kuće. Ljeto je, obitavamo oko vikendica, na kupanju, ali takve rizične populacije savjetujemo da ipak izbjegavaju kretanje u najtoplijem dijelu dana i u nekim razumnim mjerama si ograniče kretanje na ranojutarnje i večernje sate, iza 19 sati. To bi bila nekakva sugestija, naravno, uz adekvatni unos tekućine. Ni za zdrave osobe ovakvi uvjete, ovakvi toplinski valovi i visoke temperature nisu podnošljivi, a kamoli za kronične bolesnike. Kronični bolesnici koji uzimaju lijekove skloni su dehidraciji i u kućnim uvjetima, a kamoli vanjskim. Mi u hitnim službama ljeti imamo učestalo dovoženje pacijenata upravo u smislu slabije hidriranosti, s poremećajima stanja svijesti, kolapsima, disbalansima elektrolita. Zato ne bismo smjeli zanemariti unos tekućine“, poručila je između ostalog liječnica Mikulić.
