20 svi Obilježen Svjetski dan hipertenzije kroz projekt Godine nisu važne Udruge Naš život
Svjetski dan hipertenzije obilježava se 17. svibnja, kao nadnevak kojim se želi ukazati problem visokog krvnog pritiska uzročnika mnogih kroničnih kardiovaskularnih bolesti sa smrtnim ishodom.
Predavanjem; Kako nepravilna prehrana može utjecati na pojavu hipertenzije koje je održao Goran Sarajlić dr.med. Udruga Naš život kroz projekt Godine nisu važne pridružila se obilježavanju tog važnog nadnevka u Kalendara zdravlja.
Kako je napomenuo dr.Sarajlić ljudski organizam nije civilizacijskim i genetskim razvojem predodređen za konzumiranje velike količine natrija. Prva životna hrana; majčino mlijeko ne sadrži sol.
Moderno vrijeme industralizacija uvodi sol kao stabilizator, konzervans u većini procesuirane , gotove hrane, tako da smo od ranog djetinjstva izloženi prekomjernoj konzumaciji soli.
Naviknuti na konstantno slani okus gubimo prirodne okuse hrane, tako da mladim generacijama postaje problem prihvatiti prirodnu i neobrađenu hranu.
Najčešće slana hrana je i masna hrana. Uobičajen način prženja masnoća (mesa) na masnoći otežava probavljivost , blokiran je metabolizam, te tako stvaramo loš kolesterol. Nastaju promjene na krvnim žilama od ranog djetinjstva, koje nakon 40-50 godina postaju opasne naslage plaka . Plak puca pod naletom visogog krvnog tlaka zbog onemogućene prohodnosti krvi,dolazi do procesa zgrušavanja, nastaje ugrušak koji putujući izazove začepljenje odnosno moždani ili srčani udar, zorno je objasnio dr. Sarajlić.
Putem vrlo slikovite prezentacije objašnjeno je slušateljima predavanja kako previše kolesterola u krvi jednostavno predstavlja ozbiljan rizik za naše zdravlje. Naime, povišena razina kolesterola značajni je čimbenik rizika za nastanak bolesti srca i krvnih žila. Obzirom da nije topiv u vodi, kolesterol se po krvi prenosi vezan na bjelančevine. Najvažniji su takozvani zaštitni ili “dobar” kolesterol (HDL) koji sadrži više bjelančevina i manje kolesterola te “loš” kolesterol (LDL) koji sadrži manje bjelančevina i više kolesterola. Dio “lošeg” kolesterola kojeg naše tijelo ne potroši, nakuplja se u stjenkama žila. Osim kolesterola, na stjenkama žila nakupljaju se i druge tvari. To dovodi do postepenog sužavanja i konačnog začepljenja žile, što može dovesti do srčanog ili moždanog udara ili smetnji u prokrvljenosti drugih organa. Suprotno tome, “dobar” kolesterol odstranjuje kolesterol iz stjenke krvnih žila i omogućuje da ode u jetra i da se od tamo putem žuči ukloni iz organizma Koje su normalne vrijednosti kolesterola u krvi? Zajednički kolesterol neka bude manji od 5 mmol/l; LDL ili “loš” kolesterol manji od 3 mmol/l te HDL ili dobar kolesterol veći od 1 mmol/l.
Tijekom prošlog desetljeća epidemiološka i klinička istraživanja pokazala su da unos namirnica koje sadrže više kalija stabiliziraju hipertenziju. Pored umjerene tjelesne aktivnosti, boravka na svježem zraku preporučuje se dijetna prehrana, dijeta slična mediteranskom načinu prehrane koji se temelji na konzumaciji svježeg voća i povrća, cjelovitih žitarica, mahunarki, orašastih plodova i sjemenki, mliječnih proizvoda s niskim postotkom mliječne masnoće, mesa peradi i ribe.
Poznato je da ako reduciramo unos kuhinjske soli na prosječno 3 grama u danu, možemo sniziti arterijski tlak, a time smo smanjili i rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti i smrtnosti, naglasio je dr. Sarajlić i objasnio da i ako je kolesterol normalan, zdravim načinom života osiguravate da takav i ostane. Jedite samo onoliko koliko i trošite. Jedite manje mesa i mesnih proizvoda, jaja i punomasnih mliječnih proizvoda te čim više svježeg voća, neoljuštenih žitarica, povrća i mahunarki. Pazite na skrivene masnoće. Naime, one namirnice koje sadrže životinjske masnoće, sadrže i kolesterol. Budite umjereni i kod dodavanja masnoća. Radije kuhajte, pirjajte ili pecite na roštilju. Dodane masnoće neka budu biljnog izvora (ulja). Koliko kolesterola smijete unositi dnevno? Ne više od 300 mg! Što to znači? Već samo jedan žumanjak sadrži više nego polovicu spomenute količine kolesterola. Pokušajte održati optimalnu tjelesnu težinu uvodeći zdrave tjelesne aktivnosti na svježem zraku( trčanje, hodanje, planinarenje, vrtlarenje) i uživajte jednostavno u raznolikosti namirnica bez previše soli i masnoća.
Podsjetimo, projekt „Godine nisu važne“ financiran je bespovratnim sredstvima Europskog socijalnog fonda, a odnosi se na Razvoj i provedbu projekata za socijalnu koheziju i povećanje zaposlenosti u gradovima Kninu, Belom Manastiru i Općini Darda, Benkovcu, Petrinji i Vukovaru. Partner je na ovom projektu Grad Petrinja. Vrijednost projekta je 1.351.920,03 kuna. Na projektu je zaposleno šest osoba. U provedbi projekta aktivno sudjeluju socijalni pedagozi, nutricionisti, psiholog, liječnici, učitelji i nastavnici rehabilitatori.
