U radionici Škole zdravog kuhanja tema je bila „Dobrobit mahunarki za zdravlje čovjeka“

U radionici Škole zdravog kuhanja tema je bila „Dobrobit mahunarki za zdravlje čovjeka“

U Nutricionističkom klubu, koji djeluje u Petrinjskoj kući zdravlja, krenuli su još jednom radionicom Škole zdravog kuhanja, a tema je bila „Dobrobit mahunarki za zdravlje čovjeka“. Radionicu je vodila Marina Kušan Hadžić, predsjednica Centra Humanika, a o samoj temi je kazala: „Mahunarke, super hrana, koju mi zaboravljamo u svakidašnjim jelovnicima. Zašto? 2016. godinu čak su Ujedinjeni narodi proglasili godinom mahunarki i upravo smo mi s našim vjernim posjetiteljima Škole zdravog kuhanja saznali koliko su mahunarke bitne za ljudski organizam i koliko nam daju svih nutrijenata koji su neophodni pogotovo zbog njihovog sastava proteina. Kaže se da bi mahunarke mogle spasiti planetu, pošto smo sada u nekakvim klimatskim promjenama, različite su katastrofe, vidimo da je voda jako zagađena, ljudi masovno obolijevaju od kroničnih bolesti i tu su mahunarke našle svoju ulogu jer su bogate biljnim proteinima, mogu se lako uzgajati, ali nažalost zbog toga su opet postale hrana mnogim životinjama koje jedu te GMO izmanipulirane mahunarke i onda mi, kao njih prerađene, procesuirane, unosimo svakodnevno u naše obroke.“ Dalje se zapitala: „Zašto se taj proces ne bi promijenio i da mi jednostavno unosimo te mahunarke kroz različite recepture kada one u tom trenutku djeluju na naše zdravlje, a ne da krećemo stvarno u veliki problem i s dijabetesom tipa 2, koronarnim bolestima i različitim novim otkrivenim autoimunim bolestima gdje je naš imunološki sustav totalno pao zbog procesuirane hrane. Mahunarke nam mogu vratiti, na neki način, novu snagu upravo zato što djeluju na probavni sustav jer imaju vlakna koja, ne samo da stabiliziraju šećer, što su jako bitne za dijabetičare, nego i pročišćavaju naš probavni sustav pa je onda primjenjiv za druge nutrijente koje dobivamo kroz hranu. S druge strane mahunarke mogu, na neki način, zamijeniti naše ustaljene mesne obroke, pa se sjetimo da naše bake nisu konzumirale toliko mesne hrane koliko je mi konzumiramo, a i ta mesna hrana nije bila prerađena, nije bila smrznuta, posoljena i obojana već je bila prirodnija.“ Još je dodala: „Zato stavimo te mahunarke na stol, radimo ih na različite načine. Kod nas je prisutan grah u nekoliko oblika, imamo leću, grašak, iako smo mnoge mahunarke zaboravili ili su tek sada došle na naše tržište, tako da kroz različite trgovine prirodne hrane, ali i kroz neko staro sjemenje možemo doći do različitih sjemenki boba, različite vrste leća i onda pripremati obroke koji, ako ih stavimo svakodnevno na naš nekakav menu mogle bi, čak kaže zdravstvena organizacija u svijetu, 80% riješiti probleme različitih kroničnih bolesti. Mogu, na primjer, ponuditi naš petrinjski „ričet“, koji bi mogao biti u nekakvoj kombinaciji barem jedanput tjedno. Možemo jesti grah i ječam, možemo i leću kombinirati s ječmom, možemo i slanutak koji je, na primjer, prisutan kod naših Dalmatinaca i Istrijana, zašto ne, pa možemo ga i mi koristiti. Leća je jako zaboravljena, a mi se opet baziramo na varivima, ali te mahunarke su sada in kada se pripremaju kao različiti namazi, pa imamo zdrave paštete od svih vrsta mahunarki. Proces pripreme je jednostavan, znači kuhana mahunarka koju ocijedite, u nju dodajte različite začine po želji ili one klasične, nekakvo ulje, biljno, bučino ili maslinovo i dobivate savršeni namaz koji je proteinski.“ Na kraju je zaključila: „Danas je popularno da imate brašna od mahunarki koje su nama nepoznate, a sada imate tipa grašak protein ili slično, koje uzimamo opet prerađene, ali možemo ga i sami napraviti i samljeti. Danas smo isprobali i eksperiment, odnosno vodu od tih prirodnih mahunarki koje kuhamo nemojte baciti. Pokušajte prvo sa slanutkovom vodom ili vodom od bijelog graha, odnosno uzmite jaki mikser i smiksajte šlag. U roku jedne minute dobijete šlag pjenu, kao da ste miksali bjelanjak s vanili šećerom. To je jedan eksperiment, ima čudan naziv „Aquafaba“, ali je zanimljiv. Također, imali smo još rogač koji je isto prisutan kod nas, ali je zaboravljen. Tako da smo danas napravili nepečenu tortu, sirovu tortu s rogačem, gdje smo jednostavno stavili unutra grožđice umjesto šećera i dobila se jedna savršena slastica.“