05 tra Što sve možemo koristiti kao prirodna sladila? Doznalo se na radionici Nutricionističkog kluba
U Petrinjskoj kući zdravlja je u sklopu Nutricionističkog kluba održana još jedna radionica Škole zdravog kuhanja, ovoga puta na temu „Prirodna sladila“. Kako je pojasnila Marina Kušan Hadžić iz Centra „Humanika“, kroz radionicu su svi zainteresirani doznali što našem organizmu radi bijeli šećer, gdje je sve prisutan, te kako bi taj bijeli šećer mogli zamijeniti sa prirodnim sladilima. „Prvo bih htjela stvarno upozoriti da malo razmislimo o proizvodima koje imamo u našem hladnjaku, koji nas okružuju, koji su procesuirani i u svakom, bilo slatkom,gorkom ili slanom okusa, imaju određene zaslađivače koji su ne samo čisti bijeli šećer, nego su i umjetni zaslađivači koji su još na neki način štetniji za naš organiziram od samog bijelog šećera. To je opomena da na neki način pokušamo istražiti i okusiti prirodna sladila“, rekla nam je uvodno Kušan Hadžić. Tako je kao prvo prirodno sladilo predstavljen ječmeni slad, koji je specifičnog okusa, jako je sladak i može se upotrijebiti kao zamjenski šećer u različitim jelima. „Zatim nam je došao rižin slad koji je nedavno tek došao na naše tržište, ali kada smo proučavali žitarice vidjeli smo da svaka žitarica u sebi sadrži određen šećer. Tako i sam rižin slad je napravljen iz riže. Onda smo došli do agavinog sirupa, njega smo proučavali i vidjeli smo da je blagog i specifičnog okusa te se može koristiti u različitim napitcima. Pa samo došli do stevije, koja je prije nekoliko godina napravila veliki boom na tržištu. Nastali su mnogi proizvodi, nažalost još uvijek je mala proizvodnja stevije u svijetu, ali stevija je ne samo zaslađivač, nego izuzetno ljekovita biljka“, istaknula je Kušan Hadžić te dodaje kako se može koristiti u pripremi zimnica, jer pojačava slatke okuse u voću, čak i povrću. „Tu nam je i zamjensko prirodno sladilo javorov sirup, koji je prisutan u mnogim proameričkim receptima, ali je opet zdraviji od bijelog šećera. Onda smo istražili novi kokosov šećer koji je prisutan kod nas na tržištu koji se radi od kokosovog cvijeta, specifičnog je okusa, pa smo mi uz taj kokosov šećer složili sam kokos koji je sam po sebi sladak, tako da kada radite nešto s kokosom ne trebate upotrebljavati sladilo. I naš med, zaboravljeni med, koji nažalost u većim količinama nije za dijabetičare“, dodaje Kušan Hadžić.
Na kraju dodaje kako se i sušeno voće može koristiti kao zamjensko sladilo, primjerice grožđice, datulje, sušene smokve , sušene marelice. „Njih jednostavno kada odmačemo, dobivamo taj voćni šećer kojeg upotrebljavamo za različita jela ili za sladila. Mi smo tu radili pastu od datulja i grožđica i mogu se raditi osebujne slastice. Mi smo priredili na primjer slastice sa rogačem. Rogač je namirnica koja u sebi ima dosta šećera“, zaključila je Kušan Hadžić.
Na kraju dodaje kako ih je sve to naputilo da pokušaju sedam dana izbjegavati sto posto bijeli šećer, jer tada će osjetiti drugi okus namirnica jer naši osjetilni pupoljci su programirani na sva ta umjetna sladila koja konzumiramo i zaboravili smo prirodni slatki okus ostalih prirodnih sladila.
