10 svi Obilježen Europski tjedan u Petrinji
Obilježavanje Europskog tjedna u Petrinji organizirano je u Strossmayerovom šetalištu gdje su predstavljeni projekti koje prijavljuje ili je prijavio Grad Petrinja.
„Ovaj cijeli događaj je u svrhu obilježavanja Dana Europe (9. svibnja) i uopće cijelog Europskog tjedna. U tu svrhu predstavili su se svi voditelji projekata i gradskih trgovačkih društava i gradskih ustanova, kao i gradskih Upravnih odjela i predstavnici pojedinih udruga, kao organizacije civilnog društva, koje također imaju projekte, bilo u pripremi, bilo u provedbi ili već provedeno. To znači da mi kao djelatnici i kao službenici koji odrađujemo taj dio posla ćemo vas informirati o bilo čemu što vas zanima.“ – kazala je Edisa Mašinović, priv. pročelnica Upravnog odjela za EU fondove i razvoj Grada Petrinje.
Naglasila je kako im je želja da sve bude transparentno i dosta otvoreno prema građanima, jer sve je to javni novac i oni koji participiraju u tome imaju pravo znati na koji način i kako se on troši.
Osim toga izdvojila je još jedan pozitivan projekt ovog Upravnog odjela, a to je EDIC i u sklopu tog projekta je ured koji se nalazi u zgradi gradske uprave gdje može doći bilo tko i postaviti pitanje u kontekstu Europske unije gdje će pomoći koliko mogu i zajednički raditi za boljitak grada i svih građana.
Općenito o Petrinji, kao gradu europskih projekata, govorio je i petrinjski gradonačelnik Darinko Dumbović: „Kao Grad nastojimo vidjeti što je svrha života i ono što treba imati u kvaliteti života i sve ono što donosi izvanproračunska sredstva. Naglašavam i mislim da je ključno reći da mi u svom Proračunu, koji je stereotip i koji je konfekcija, imamo 70 milijuna kuna godišnje i on je sam sebi svrha. Prije pet godina, kada sam preuzeo odgovornost za Grad, onda sam rekao da mi moramo ići samo na izvanproračunska sredstva, na europske projekte, prije svega od komunalne, društvene i socijalne infrastrukture, znači sve kategorije društva koje su ovdje trajno zaostale u razvoju, ali i u onome što je Domovinski rat ostavio ogromne posljedice. Svjesni smo da je u Gradu Petrinji poslije „Oluje“ napravljeno ono što nismo smjeli imati, a to je da je povratak ljudi došao u obnovljene kuća, ali ne i u gospodarske objekte i to je ključno pitanje, jer ljudi imaju gdje živjeti, ali nemaju gdje raditi. Petrinja mora biti grad projekata i mora dobiti određene standarde u kojima smo kroz povijest zanemarivani i koje smo izgubili kroz devastaciju i ljudskih odnosa i komunalne infrastrukture. Danas sam ponosan zato što je Europska unija u Gradu Petrinji u pravom smislu riječi.“
Osvrnuo se i na trenutačno najznačajniji projekt, a to je „Poboljšanje vodokomunalne infrastrukture aglomeracije Petrinja“ koji provodi Poduzeće „Privreda“, čija je ukupna procijenjena vrijednost oko 345 milijuna kuna (bez PDV-a), a EU ga sufinancira sa 71%, odnosno s gotovo 245 milijuna kuna: „Moramo svjesno i jasno reći kako je „Aglomeracija“ vrlo zahtjevan projekt, koji je ključan za opstanak stanovništva i abeceda kulture života i mora biti to da imaš komunalnu infrastrukturu. Ako ulažemo 431 milijun kuna onda moramo znati da će to donijeti standard života i da će ljudi imati kvalitetniju vodu i odvodnju. 132 kilometra smo prekopali grad i on je ogromno gradilište, a to se ne može napraviti niti za dva mjeseca, niti za dva tjedna, nego kroz par godina i pozivam sve građane da budu, prije svega, mukotrpni, da budu, ono što je najvažnije, sastavni dio trpljenja onoga što moramo dobiti. To možda nekada ne valja, nekada ima prašine, nekada vode, nekada onoga što nije dobro, međutim ono što je sigurno dobro što će ostati poslije toga, a to su europski novci i tih 4% koje Grad Petrinja sam plaća. Realizacija samog projekta, kada pogledamo uvjete od onoga što smo imali problem kroz elementarne nepogode u kojima nemamo uvjete za posao, onda se došlo do nekih rokova koje ćemo nastojati izbalansirati, a najvažnije je da projekt ide u svom nekom određenom tijeku. Ovdje mi ne pričamo kako ćemo nešto sutra, za osam dana ili osam godina, mi već dvije godine povlačimo europska sredstva. Također, otvoreno moramo ukazati i na problem koji imaju sve države u ovom dijelu Europe, a to je radna snaga. Pitanje je jeli dovoljno 30 tisuća ljudi, koji bi trebali doći u Hrvatsku i mogu li napraviti nadgradnju onoga što smo izgubili što sada trpe pojedine sredine kao što je Petrinja.“
U kojoj su sada fazi radovi pojasnio je Dubravko Pleša, voditelj projekta „Aglomeracija“: „Obzirom da se Aglomeracija sastoji od dijela vodoopskrbe i dijela odvodnje i u budućnosti još i uređaja za pročišćavanje, u ovom trenutku možemo reći da je od predviđenih 79 km kanalizacijske mreže izvedeno oko 50 km, a od 56 km vodoopskrbne mreže izvedeno je oko 30 km. Započeli su i radovi na prvoj od dvije vodospreme na Zebincu koje su predviđene za rekonstrukciju u sklopu ovoga projekta i radi se na ostalim objektima duž trase, na crpnim stanicama, retencijskim bazenima, dakle svi su oni u izvođenju započeti, ali u ovom trenutku možemo reći da baš još nisu dovršeni.“
Podsjetio je i na dinamiku radova: „Obzirom na ovo vrijeme i da smo riješili dobar dio tehničkih problema koji su nam se pojavili usput, a uvijek ih kod izgradnje infrastrukture ima, očekujemo da će se radovi punim intenzitetom pokazati sa situacijama za travanj, svibanj, lipanj i dalje. Novac je osiguran i prema tome izvođače očekuje dobar dio koji još nisu realizirali. U ovom trenutku ukupna realizacija je na razini oko 110 milijuna kuna od, u ovom trenutku, ugovorenih 213 milijuna, a bit će još nešto i malo povećanja zbog radova koji na početku nisu bili poznati, ali su se pojavili kasnije, pa smo ih morali dogovoriti.“
U istom trenutku u Strossmayerovom šetalištu svoje štandove postavili su aktivisti iz Srednje škole Petrinja i Društva „Naša djeca“, a o čemu je riječ pojasnila je Vesna Boltužić, pedagoginja u Srednjoj školi Petrinja: „Mi smo spojili svu kreativnost i dobru volju iz Srednje škole Petrinja i Društva „Naša djeca“ Petrinja. Iz Srednje škole smo htjeli pokazati naše aktivnosti vezane uz znanstveni dio, pa su tako tu fizičari, kemičari i matematičari, zatim naši cvjećari, koji zajedno s matematičarima povezuju neku aktivnost, a tu su i naši stolnotenisači. Također postavljena je i izložba o pravima djece koju su napravili naši učenici. Što se tiče Društva „Naša djeca“ uvijek njegujemo i potičemo kreativnost i ovom prigodom smo pokazali kroz celo grafite da mladi ljudi mogu puno bolje, nego što je percepcija u javnosti, a nakon izložbe iskoristit će se za izradu plastičnih jastuka za otvoreni prostor u Srednjoj školi Petrinja.“
